четвртак, 18. јул 2013.

Rodoslov oblaka

Kao što sam ti ranije pomenuo, osmatranje oblačnosti obuhvata veći broj informacija, među kojima je i određivanje tipa oblaka (rod, vrsta, podvrsta, dopunski oblik, oblak pratilac). Oblaci su kao simboli, slova koja ti opisuju kakvo je vreme sada, kakvo je bilo i kakvo će biti u dogledno vreme. Pomoći ću ti da naučiš ove znake i simbole zvane 'oblaci', jer će ti pomoći da prepoznaš tip vremena. Veruj mi, u tome je tajna poznavanja vremena koje imaju ljudi koji su bliski sa prirodom.
Postoji mnogo mesta u literaturi, kao i na Internetu, gde se može naći podela oblaka na rodove. Odlično! Tako ćeš bolje naučiti ono o čemu ti danas pričam. Ja ću ukratko da ti opišem svaki rod, a kasnije ću ti objasniti po čemu je svaki od njih poseban, zanimljiv i karakterističan. Idemo od najviših oblaka, pa polako ka tlu. Baš kao na slici.

Rodoslov oblaka sa svojim prepoznatljivim oblicima

Cirrus (Ci)

Beli konci koji se jure po nebu kad drugih oblaka nema jesu Cirrusi. Raščešljani kao vlakna i jastučići od vate, raspetljani ili smršeni konci, ponekad sa kukičastim krajevima, svaki Cirrus ima svoju priču. Ono što im je zajedničko jeste da su na najvećim visinama od tla, bar 5 km, ali i do 9, 10 km, da su od kristala leda, da se javljaju kad je vreme lepo, ali ne i da tvrde da će tako i ostati.

Cirrocumulus (Cc)

Simpatična bela zrnca koja se prosipaju po jednom delu neba. Uvek me je podsećao na talog od kafe, prosut po zidu prevrnute ispijene šoljice. Relativno redak gost neba, a još se i kratko zadržava - najviše sat-dva, i počinje da silazi na niži sprat, polako se pretvarajući u Ac. Iako je od ledenih kristala, ponekad ga refrakcija Sunčevih zraka doda poneku šaru u boji. Javlja se na visinama oko 5 do 7 km, ali kada siđe ispod 3,5 km, postaje Ac.
Zbog svog grudvičastog oblika, Cirrocumulus često najavljuje promenu vremena - pogoršanje, najčešće sa grmljavinom i svim što može da ide uz to. A kako to radi, pričaću ti kada se njim budemo bavili.

Cirrostratus (Cs)

Tanki, beli, poluprovidni oblačni pokrivač, satkan od belih vlakana nalik Cirrusima. Pokrivač Cirrostratusa ne bi trebalo da ima rupe, niti da se 'tkanina' razmiče, jer će se onda zvati Cirrus.Najzad, krajevi Cirrostratusa se skoro uvek završavaju Cirrusima.
Cirrostratuse možeš da vidiš u dva različita slučaja. Prvi je pri zalasku Sunca, kada neprekidni deo ostaje nisko iznad horizonta, taman da sakrije Sunce pre horizonta. Drugi je usred dana, ili usred noći, kada se kroz oblak ocrtava širok, svetli krug od Sunčevog, odnosno Mesečevog sjaja. Zbog prelamanja svetlosti Sunca, odnosno Meseca, Cirrostratusi su čest domaćin svetlosnim pojavama.
Cirrostratusi obično obitavaju na visinama od 6 do 8 km, ali  teže da svoju visinu smanje na 5, pa čak i malo ispod 5 km. Kada to učine, pretvaraju se u As.

Altocumulus (Ac)

Bele gomilice, grudvice, grumuljice na nebu, koje imaju neki od mnogih mogućih oblika. Mogu da se jave pojedinačno, mogu u grupama i jatima (kao ovčice), a mogu da deluju kao kameni put oslikan na nebu. Sastavljeni su od prehlađenih vodenih kapljica, a ređe od kristalića leda, što im omogućava da Sunce ili Mesec oslika poneki lep oreol ili doda poneku lepu boju.
Ima i onih Altocumulusa koji nisu poluprovidni, već su od neprovidnih elemenata. Za razliku od svojih prozračnih rođaka koji se javljaju kad je vreme lepo, neprovidni umeju da najave skore padavine. Tada ih treba pratiti, jer najava može biti ozbiljna kada se zgušnjavaju, spuštaju i udružuju sa oblacima drugih rodova (As, Sc).
Visina poluprovidnih Altocumulusa je između 2,5 i 4 km, dok oni neprovidni leže na 2 do 3 km. Ako poznaješ ćudi Altocumulusa, možeš da oceniš skorašnji razvoj vremena prilično uspešno. Ali, o tom u nekim od narednih priča.

Altostratus (As)

Ovo je jedan dosadan, bezobličan oblak koji najčešće prekriva čitavo nebo, ili bar njegov veći deo. Ima izbor od užasno puno nijansi sive boje. Obično je neprovidan, ali retko kad se može uočiti Sunčev disk kako se ocrtava kroz njega. Često se javlja posle Cirrostratusa, a Ns ume da ga smeni na nebu. Ovo je prvi od opisanih oblaka koji može da iscedi iz sebe neku kap kiše ili, ređe, pahulju snega.
Visina Altostratusa je obično 2 do 3 km, a kada se spušta svojom osnovom ispod 1,5 km i počnu neprekidne padavine, svoj naziv menja u....

Nimbostratus (Ns)

Kišni po definiciji, ovaj oblak prekriva čitav nebeski svod. Nema rupa u oblaku, nema jasne ivice oblaka, nema nikakvih šara, potpuno je jednoličan i siv. A ogroman je, najveći oblak po širini koja ume da bude i koju stotinu kilometara. Njegova visina može biti do 1,5 km, mada je najčešće na visinama do 500 metara. Ponekad ume da 'legne' na tlo, da se doslovno spoje nebo i zemlja. S druge strane, visina gornje osnove Nimbostratusa može da bude na visini i do 5 km..
Nimbostratus sadrži velike količine jednoličnih padavina kiše, susnežice ili snega. Veoma retko, i to samo u krajnje određenim, kratkovremenskim uslovima, Nimbostratus može da pusti koje zrno sleđene kiše, ali ne i kišu koja se ledi na tlu (o tome ću ti pričati kad dođe aktuelno vreme).

Stratosumulus (Sc)

Slično Altocumulusu, i Stratocumulus je oblak sastavljen od gomilica i grudvica. Međutim, Stratocumulus nije beo, osim ponekad sasvim malo po vrhu. Obično je siv, a kad je Sunce nisko nad horizontom, ume da dobije obične ili neobične boje, rumenila i crvenila. Ivice svake gomilice mogu da budu svetle, ali ne moraju. Stratocumulus može da nastupi na nebu kao poneki pojedinačni oblak, kao grupa oblaka, ili da prekrivaju veći deo ili čitav pogled u nebo. Kada prekriva čitavo nebo, može lako da se desi da između grudvica postoji poneka pukotina kroz koju se ponekad javi i pogled na oblake iznad Stratocumulusa ili na vedri deo neba. To sam ti već pričao ranije, sećaš se?
Stratocumulus spada u niske oblake, jer je svojom donjom osnovom na visini od par stotina metara do oko 1,5 km iznad tla. Može da se javi u jednom sloju, a neretko i u više slojeva, kao kore za pitu.
Stratocumulus ume da krije brojna iznenađenja. Iako je miran, njegov govor je nejasan, i može da zbuni neukog posmatrača vremena. Ponekad najavljuje lose vreme, ponekad i učestvuje u njemu dajući kratkotrajne padavine, a ponekad ne najavljuje ništa, već stoji tu, onako, skoro besmisleno. Tajni govor Stratocumulusa ćeš učiti kasnije, kad ih bude više na nebu.

Stratus (St)

Niski, bezoblični sivi oblak tmurnog vremena. Ponekad izgleda kao magla koja je malo uzdignuta (što najčešće i jeste), a ponekad može da se pojavi kao krpa koja vitla po padavinama iz Nimbostratusa. Ali, kad miruje pri vremenu bez mnogo vetra, iz njega ume da se iscede veoma sitne kišne kapi ili sitna zrnca snega, kao pločice. Veoma često prekriva čitav pogled na nebo, ali može da se javi i u znatno manjim količinama u vidu ostataka od jutarnje magle koja se uzdigla i razbila. Kada je u vidu krpa na kiši, može da zauzima veoma malo prostora, ali i čitav prostor između tla i Nimbostratusa.
Visina Stratusa može da bude do 1 km, ali je obično znatno niža. Ponekad ne preže od toga da se pruži do par desetina metaraiznad tla, pa ga je tako teško razlikovati od magle. U svakom slučaju, njegovo prisustvo smanjuje vidljivost na između 1 i 10 km.

Cumulus (Cu)

Bele grudve i gomile oblačne mase koje kao da stoje na nekom nevidljivom stolu, e, to su Cumulusi. Mogu da se jave kao usamljeni pojedinci, ali i da se okupljaju u manjim ili većim grupama, pa čak i redovima. Ni velika grupa takvih oblaka ne može da prekrije čitavo nebo. Uvek će postojati neki prostor između njih, kao da drže raširene ruke u kolu. Kad se spoje u jedno, to onda više nisu Cumulusi.
Nevidljivi sto na kojem se oni nalaze obično ima visinu iznad tla od 500 metara do 1,5 km. Zanimljivo je i to što se oni javljaju uglavnom na jednom nivou, ne na više nivoa. Osnova im je sivkasta ili sasvim siva, što je posledica toga da su načinjeni uglavnom od vodenih kapljica. Dešava se da te vodene kapljice ponekad ispuste na tlo, ali ne u velikom broju. Ali, kada ispuste kišne kapi, to bude iznenada i naglo, odnosno ima pljuskovit karakter. Isto tako naglo se te padavine i okončaju.
Cumulusi su takođe prilično ćudljiva sorta. Oni maleni su vesnici lepog vremena, dok kada se naglo razmnožavaju i rastu, mogu da prirede poneki pljusak, ali i da padavine izostanu i da oblaci splasnu i nestanu. Sve zavisi od drugih stvari, određenih vremenskih uslova o kojima ću ti uskoro pričati.

Cumulonimbus (Cb)

Kralj među oblacima. Fabrika oblaka. Kako još nazvati ovu grdosiju koja ima relativno malu osnovu (obično između 5 i 15 km širine) i veoma veliku visinu (bar 2-3 km, ali i preko 15 km)? Ovaj velikan može da ima dva osnovna oblika - kao ogromna gomila snega koja se kupasto uzdiže u visinu, i kao nakovanj sa širokom osnovom, strukiranom sredinom i veoma širokim gornjim delom. Za njega mogu da se zakače razni oblaci pratioci i dopunski oblici, tako da je njegov izgled uvek originalan. Osnova oblaka može biti na nekoliko stotina metara visine, ali ovaj dasa od oblaka može da se spusti na tlo. Ponekad, kad se nadvije iznad tebe, možeš da mu vidiš samo osnovicu, kao neko gigantsko stopalo nekog nadrealnog čudovišta koje bezobzirno gazi sve pred sobom (što Cumulonimbus po svojoj prirodi i jeste).
Ne mogu ti u dve reči ispričati od čega se sve sastoji, jer u njegovom sastavu nisu samo vodene kapljice u dnu i kristali leda pri vrhu. Takođe, postoji čitav sajam mogućih pratećih pojava uz Cumulonimbus. Jednom rečju, ovaj oblak je opasnost, izazov za meteorologe i strahopoštovanje čitavog sveta.

Izvini, malo sam se raspričao... taman da ti dam malo više vremena da saznaš što vise za početak. Svaki od ovih rodova oblaka će biti makar jedna posebna tema za našu priču, mada znam da ćeš se ovoj priči često vraćati.

Нема коментара:

Постави коментар